Projektanti:
- Akademik prof. dr Vojislav Kujundžić, dia
- Mr Gordana Jelkić, dia
LKV CENTAR iz Beograda, u saradnji sa Arheološkim institutom Akademije nauka i umetnosti u Beogradu, projektovao je i izveo zaštitne objekte nad arheološkim nalazištima Viminacijum, u blizini grada Kostolca.
VIMINACIJUM – ISTORIJSKO BLAGO SVETSKE VREDNOSTI
Antički grad Viminacijum jedno je od najznačajnijih arheoloških otkrića svetskog značaja. Intenzivna iskopavanja krajem 20. veka omogućila su da ovaj grad izroni iz šturih istorijskih svedočanstava i predstavi se u svom punom sjaju.
Priča o bogatstvu ovog grada skrenula je pažnju ne samo naše već i svetske javnosti.
Viminacijum se pominje u izvorima od II do VI veka i kasnije je beležen u svim sačuvanim rimskim itinerarima.
Značaj Viminacijuma
- Bio je glavni grad rimske provincije Gornje Mezije, koja je obuhvatala približnu teritoriju današnje Srbije.
- Njegova lokacija omogućava relativno lako istraživanje, jer se nalazi ispod sloja oranice.
- Njegova zaštita i očuvanje zavise od njegove funkcionalnosti i turističke valorizacije.
ZAŠTITA I KONZERVACIJA ARHEOLOŠKIH NALAZIŠTA
Kako bi se iskopine zaštitile od atmosferskih uticaja i krađe, angažovan je LKV CENTAR, koji je osmislio adekvatnu konstrukciju koja će omogućiti nesmetani dalji rad stručnjaka, a zadovoljiti uslove zaštite.
Za zaštitne objekte izabrani su drveni rešetkasti LKV nosači i konstrukcija od lepljenog lameliranog drveta, iz više razloga:
- Estetika i toplina drveta,
- Laka doprema gotovih elemenata na teren,
- Jednostavna montaža.
Lokaliteti sa zaštitnim objektima
- Temelji ulazne kapije u vojni logor – Porta Pretorija
- Ostaci gradskih termi
- Mauzolej rimskog cara Hostilijana
POKRIVANJE ARHEOLOŠKIH OBJEKATA
Viminacijum je inicirao važan proces koji se odnosi na budućnost arheoloških lokaliteta – pokrivanje istraženih objekata i njihovo uključivanje u turističku ponudu. Istraženi objekti kao sto su terme, severna kapija vojnog logora i mauzolej.
Zaštitne konstrukcije od lepljenog lameliranog drveta omogućavaju premošćavanje velikih raspona bez dodatnih oslonaca unutar objekata, čime se arheološki slojevi ne ugrožavaju. Pokrivač je francuska tenda.
Konstrukcije su postavljene na:
- Velike betonske blokove,
- Ankere povezane sa pokrivkom.
Severna kapija vojnog logora i terme prekriveni su providnim tendama od specijalnog materijala koje omogućavaju ventilaciju tokom letnjih meseci.
Mauzolej, piramidalne forme, jedan od najreprezentativnijih arheoloških objekata u ovom delu Evrope, privremeno je pokriven istim tendama.
MAUZOLEJ – ZNAČAJNO OTKRIĆE
Mauzolej je kvadratne osnove dimenzija 20 x 20 metara, sazidan od kamenih blokova i ukrašen stubovima. U njegovom centralnom delu nalazi se grobnica. Pokojnik je spaljen na licu mesta i na tom mestu je izradjena posebna drvena konstukcija koja je nosila telo pokojnika.
Ovaj način sahrane, poznat kao bustum, iako poznat u literaturi, retko je pronađen u arheološkim istraživanjima. Prisustvo bustuma u okviru mauzoleja ukazuje na to da je pokojnik bio visokorangirana ličnost u rimskoj hijerarhiji.
TERME – DRUŠTVENI CENTAR ANTIČKOG VIMINACIJUMA
Rimske terme (thermae) – tipično rimske građevine, nisu bile samo kupatila, već i centri društvenog života. Njihova arhitektura se razlikovala od grada do grada, a Viminacijumske terme odlikuju se raskošnim freskama i mozaicima i specifičnom arhitektonskom rešenju. Dug period u kome su bile u upotrebi (I-IV vek) omogućava da se jasno prate pojedine faze u gradnji.
Ključni elementi termi:
- Hipokaustni sistem (podno grejanje) sa više faza izgradnje,
- Pod starijih termi bio je podignut na stubićima od opeke i prekriven mozaikom,
- Ostaci fresko-maltera ukazuju na bogatu dekoraciju.
UPOTREBA LEPLJENOG LAMELIRANOG DRVETA U ZAŠTITI VIMINACIJUMA
Kao optimalno rešenje za zaštitu arheoloških lokaliteta, korišćene su konstrukcije od lepljenog lameliranog drveta.
Pokriveni objekti u sistemu LLD lepljenog lameliranog drveta su:
- Terme
- Mauzolej
Karakteristike ovog materijala:
- Mehaničke osobine ujednačenije od masivnog drveta,
- Otpornost na vlagu, gljivice i insekte,
- Velika nosivost uz malu težinu,
- Otpornost na visoke temperature – bez raslojavanja.
Lepljeno lamelirano drvo je gradjevinski materijal, dobijen spajanjem tankih drvenih lamela (dasaka, talpi), podjednake širine, odredjenim vrstama lepila. Najčešće predstavlja štapasti element konstrukcije, praktično neograničenih dimenzija poprečnog preseka i dužine. Ovako dobijeni materijal ima mehaničke karakteristike ujednačenije od mehaničkih karakteristika masivnog drveta – materijala od koga je lepljeno lamelirano drvo nastalo. Lepilo koje se koristi pri izradi ima čvrstoću veću od čvrstoće drveta i trajno osigurava vezu izmedju dve susedne lamele. Lepila se rade na bazi fenol-formaldehida, rezorcin-formaldehida, melamin-formaldehida, urea-formaldehida i epoksi-smole. Izbor vrsta lepila mora da bude veoma precizan, u zavisnosti od uslova u kojima se konstruktivni sistem koristi, jer u uslovima gde drvo dostiže vlažnost veću od 15%, upotreba urea-formaldehidnih lepila može biti opasna.
Izrada elemenata konstruktivnog sklopa ili cele konstrukcije arhitektonskih objekata je strogo kontrolisan tehnološki postupak. Odvija se u fabrikama lepljenih konstrukcija, tako da su elementi od lepljenog lameliranog drveta industrijski proizvod standardnog kvaliteta. Takvo drvo, koje ima odlike dobrog masivnog materijala i sasvim nove dimenzije, može se upotrebiti pri realizaciji savremeno koncipiranih objekata različite namene sa mnogo uspeha. Karakteristike ovog materijala odgovaraju potrebama zaštite arheoloških objekata, jer materijal nije podložan uticaju agresivne sredine – uticaju vlage, gljivica i insekata, a pri povišenoj temperaturi ne dolazi do raslojavanja nosača.
Tokom radova na istraživanjima lokacije nekropole, pronađena je grobnica oslikana sa unutrašnje strane freskama. Neverovatan raritet u arheologiji je morao biti zaštićen pre izgradnje zaštitne konstrukcije nad celim Hostilijanovim mauzolejom. Napravljena je mala šatorasta konstrukcija u tehnici LKV koja je u svemu odgovorila svojoj nameni.
ZAŠTITNA KONSTRUKCIJA OD LKV LAKIH KROVNIH VEZAČA
SEVERNI ULAZ U VIMINACIJUM PORTA PRAETORIJA
Drvena konstrukcija u sistemu lakih krovnih vezača, konveksnog oblika sa gornje strane, omogućuje pokrivanje formiranog rova u širini od 14.00 m. Krovni pokrivač, ujedno i segment fasadne konstrukcije objekta, je delimično transparentna tenda vitopernog oblika, tako formirana da je pri dejstvu klimatskih opterećenja alternativnih pravaca uvek zategnuta. Po podužnim fasadnim ravnima, tenda je mobilna i može se pomerati kao zavesa. Na taj način je ostvarena potpuna ventilacija i osvetljenje natkrivenog prostora, zaštićenog od kiše i snega.
MAMUT PARK
Na lokalitetu, kao posebna atrakcija, otkriven je ceo slkelet MAMUTA!
Skelet je pronađen na 270 metara istočno od Carskog mauzoleja. Mamut potiče iz praistorijskog perioda, miocena od pre 5.000.000 godina. Nađen je u slivu pradelte reke Morave, koja se formirala kada se povlačilo Panonsko more.
Procenjeno je da je mamut ženka, stara oko 60 godina. Visina joj je bila preko 4.5 metara, dužina preko 5 metara, a u životnom dobu bila je teška preko 10 tona. Dobila je ime KIKA.
Mamutovi skeleti su među najimpresivnijim fosilnim ostacima pronađenim širom sveta. Mamuti su bili veliki rođaci današnjih slonova i živeli su tokom pleistocena, sve do pre oko 4.000 godina kada su poslednje populacije nestale s ostrva Wrangel u Arktičkom okeanu.
Evo nekoliko zanimljivih činjenica o skeletima mamuta:
Veličina i struktura
- Najpoznatija vrsta, vunasti mamut (Mammuthus primigenius), dosezao je visinu do 4 metra i težio do 6 tona.
- Njihovi skeleti su slični onima kod današnjih slonova, ali s masivnijim lobanjama i dužim kljovama koje su bile zakrivljene.
- Kosti su bile veoma guste, što je pomoglo u očuvanju fosila.
Pronalasci skeleta
- Mamuti su pronađeni širom Severne Amerike, Evrope i Azije, posebno u Sibiru, gde su često zaleđeni u permafrostu.
- Neki skeleti su izuzetno dobro očuvani sa sačuvanim tkivima, kožom i krznom zbog niskih temperatura.
- U Srbiji su pronađeni fosili mamuta, a najpoznatiji je skelet "KIKA", kao i skelet mamuta "LENKA".
ZAKLJUČAK
Viminacijum nije samo značajno arheološko nalazište, već i primer uspešne zaštite i valorizacije kulturnog nasleđa. Upotrebom savremenih građevinskih materijala, kao što je lepljeno lamelirano drvo i laki krovni vezači, omogućeno je očuvanje i prezentacija ovih vrednih objekata za buduće generacije.